petak, 29. srpnja 2016.

Šta prosječni Bošnjo zna o ekonomiji

Sjećam se dolazi mi ovaj haver neki dan s pričom kako bi bilo dobro da svi povučemo pare iz banaka i tako stavimo tačku na robovanje kapitalizmu. Rekao sam mu da je to dobra ideja da je još uvjek na snazi robna razmjena, pa da odnesem na pijacu kilu krompira i dobijem pola kile sira. 

Prosječni Bošnjo je u srži jedno veliko dijete kojem se komplikovane stvari kao što je monetarni sistem čine proste ko pasulj, tako da će vjerovatno jednom u životu pomisliti...

Toliko problema u svijetu radi komada obojenog papira!

"Ljudi danas zaneseni prokletim novcem... konobar, donesi nam dvije pive i uzmi sebi bakšiš"
Kada gledamo kroz oči jednog desetogodišnjaka ima smisla, zaista se ljudi ubijaju radi tog jebenog komada papira. Ali, s druge strane, taj komad papira je ono što dobijete, ako pošteno radite of kors, za doprinos vašoj zajednici. Naravno, sad će mnogi pomisliti da poslovi kao što je npr. tonac na televiziji ne doprinose zajednici kao recimo neko iz komunalnog, ali da nema tog tonca spiker ne bi imao dobar zvuk, pa milion ljudi pred ekranima ne bi čuo šta je Novalić slagao. Da ne bi fakat nosili deset kila krompira sa sobom da ih zamijenite za dva hljeba, cigare i mlijeko, postoje novčanice. Ako ne dobijate dovoljno novčanica za svoj rad - znači da ne bi dobijali dovoljno ni krompira, tako da je to problem malo veći od papira. Ljudi se desecima hiljada godina ubijaju radi nekog oblika vrijednosne razmjene, bilo da je to zlato, novac ili u modernije doba nafte, tako da je oduzimanje života neminovno, jer, je l', uvijek je nekome lakše oteti nego zaraditi.

Treba sve pare povući iz banaka, majku hin jebem!

"Oni da rade s mojim parama! Znaš šta rade ba s njima, daju plate onim bogatašima i onda oni kupuju limuzine našim parama!"
Da sigurno, to bi bilo vrlo pametno, pogotovo ako imaš jedno dvadeset milja maraka u šteku i želiš spavati sa sačmaricom pod jastukom. Danas računu možeš pristupiti odakle 'oćeš, zašto nositi gutu para kad imaš komad plastike na kojem je lova? Da, istina je da ljudi čine samoubistva jer su svakome odlučili biti žirant, ali šta ćemo sad, poslije jebanja nema kajanja. Zamisli fakat da odjednom svi povučemo pare iz banaka - što bi dovelo do propasti i centralnih banaka, tako da bi u helać otišla i državna valuta, što neminovno dovodi do recesije, a to znači da bi se hljeb kupovao torbama novca (sad se plaćanje u krompiru ne čini k'o loša opcija). Banke su rezultat evolucije sistema vrijednosne razmjene, tako da su samim tim nezamjenjive za funkcionisanje života kakav poznajemo. Valuta ti je onoliko zajebana koliko je ima vani, e zamisli sad da svi povuku novac i unište međunarodni monetarni sistem. Pa konvertibilna marka bi bila instant ubijena jer je vezana za euro, i ko bi uopće mogao reći koliko koja valuta vrijedi?

Treba zatvoriti sve banke, majku hin jebem!

"Kome ba oni da nude kredit, juebem hin majku. Da nije bilo banke nikad ne bi uzeo ovaj kredit što mi je žena rekla da uzmem, jueebem hin maajku"
Zamislite da hoćete da otvorite fabriku za proizvodnju kutija od tena, sami da iskeširate tu lovu možete ako ste a) sin Bakira Izetbegovića, b) upravo opljačkali banku. Eh, šta vam treba - treba vam pozajmnica. Tu banka ulijeće s lovom da vi otvorite firmu i njoj vratite određen postotak više od onoga koliko vam je dala. To što vas na kraju zakolje jer kasnite s isplatom - jeebi ga, ko vas je tjerao da se bodete s rogatima. Znači, u poslovanju banaka nema puno pameti (bar u ovom dijelu "for dummies"): Daš banki para, oni obrću tvoju lovu i daju ti recimo 5% više od onoga koliko si dao, kad nekome treba uletiti za biznis, stan, švalerku, bubreg... banka daje tu tvoju lovu, s tim da će joj se vratiti 10% više od onoga koliko je dala, tako da... ostane joj 5% čistog profita. Danas su banke potrebne ekonomiji jer:

  1. Služe za štednju i oročivanje novca
  2. Služe za čuvanje novca: banku i ako opljačkaju - boli vas kita, oni moraju imati pokriće za lovu s kojom rade
  3. Služe za kupovinu i prodaju valute: ako hoćeš na more valja kupiti kuna
  4. Služi da uređuje platne sisteme i fiskalne kase

Zašto mi ne proizvodimo svoje aute, avione, mobitele...? 

Predstavljamo vam prvi bosanski tenk, s njim morete isfrezati deset duluma za sat vremena i ubiti lisicu ako priđe kokošinjcu
Da se BiH ne bi trebala zajebavati sa proizvodnjom aviona, televizora, nuklearnih podmornica... dokazuje Teorija komparativnih prednosti Davida Ricarda u kojoj se tvrdi da se zemlja treba okrenuti proizvodnji stvari koje joj se najviše isplate. Npr. Bosni je neuporedivo teže proizvesti avion nego ga kupiti od Rusije, zato ne treba gubiti vrijeme na proizvod koji ionako neće kurcu valjati, a za koji će vam otići miljarde samo na razvoj. Zato se treba okrenuti proizvodnji onoga što vam već ide od ruke, a to je u Bosni, budimo realni, poljoprivreda i stočarstvo. Da pojednostavnim: Rusiji je lakše proizvesti avion nego BiH, nama je recimo lakše proizvesti brašno nego Rusiji i eto ga dogovor. Zato je smiješno kad se države petljaju tamo gdje im nije mjesto, kao na primjer Iran u nevidljive avione. Pored Ricardove Teorije komparativnih prednosti može se primijeniti i Teorija apsolutnih vrijednosti Adama Smitha u kojoj jedna država ima prednost u svim poljima, ali opet se nađe neki deal, pa sa ovom slabijom dogovori da oni proizvedu nešto u čemu imaju najmanji zaostatak, tako da obje zemlje budu i win - win situaciji. Vjerovali ili ne, ali na tom principu radi svjetska ekonomija.

Treba povećati minimalne plate!

"Kome ba ja da radim za 400 maraka, bolje sjediti džaba"
Sure, sure, i šta ćeš dobiti, gomilu firmi koja ne može isplatiti plate radnicima, koji su radili za manje od predloženog minimalca i tako uticati na još veću nezaposlenost. Da, prava radnika and shit, ali pazi, kapitalizam je, svako se mora boriti za sebe. Minimalne plate su tu da bi od njih napravili neki temelj i našli nešto bolje. Nedavno je u SAD-u predloženo da se poveća plata radnicima u fast foodovima, samo da bi Pablo iz Meksika mogao raditi u McDonaldsu cijeli život kao perač suđa i biti zadovoljan. Socijalizam je ovdašnje ljude razmazio i učinio da budu zadovoljni sa mjestima portira, čistača, fizičkih radnika... u kapitalizmu stvari ne stoje tako, pa jebem mu mater i ja sam radio za 400 maraka i nisam čekao da se uvede zakon koji će mi povećati platu, već sam se ispalio iz te firme as soon as possible. 

Hajm'o uzeti stanje u BiH. Pored plate dobija se šta... topli obrok. Eh, pazi sad, minimalna plata je recimo 400 KM i na to dobijete 320 KM toplog obroka, koji se zakonom ne oporezuje. Ako dignete minimalnu platu = državi plaćate veći porez, što znači ako ste recimo na 400 kermi plaćali 280 poreza, znači da ćete 500 kermi plate plaćati 350. Gazda je namijenio da na vama iskešira milju maraka i šta će uraditi... povećat će vam platu, platiti porez na nju i smanjiti vam topli obrok! Tako ako ste imali platu 400 maraka, topli obrok 320 i porez na platu 280 - imat ćete platu 500 kermi, toplog obroka 150 i poreza državi 350 KM. Je l' bolje imati ukupno 720 kermi u džepu ili 650 (penziju ionako nećete doživjeti so...)?

Treba nametnuti veće poreze bogatašima!

Nisam ja prvi na svijetu da bi nekome plaćao porez, mrš!
U Kantonu Sarajevo je već na snazi Zakon o porezu na imovinu u kojem stoji da je vlasnik nekretnine u prosjeku dužan platiti četiri KM po metru kvadratnom. A šta zauzima najveću površinu? Firme naravno! Najveći porez će platiti gazda firme i to preko leđa radnika. Najveći kriminalci svoju imovinu imaju u off shore bankama, tako da im je nemoguće spucati porez. Pa jedan Đoković je prijavio prebivalište u Monaku da bi izbjegao porez, zašto bi neko ko je stekao imovinu na "sumnjiviji" način postupio drugačije? A pošto se vjerske organizacije ne oporezuju - jedni od najvećih lopova u BiH mogu imati kule i dvorove i marke ne dati državi.

Hamza Bendelladj heroj a ne zločinac!

 
Smej se, samo se smej
Prosječni Bošnjo, sit kokuznog života kakav poznaje, uvjeren da mu je sve napakovao zapad sa svojim kreditima, misli da je ovaj alžirski hacker, koji je obješen zbog online krađe novca iz američkih banaka, jebeni heroj. E pa nije. Budimo realni, banke su vjerovatno najsavršeniji sistemi koje je gotovo pa nemoguće zajebati. Njihov heroj je vjerovatno od nekog redneck radnika na naftnoj platformi skinuo određenu sumu novca, koju je ovaj namjenio za školovanje male redneck djece. Bendelladj je napravio virus (nešto slično onoj pornjavi na Facebooku koju ne možete da ne kliknete), pomoću kojeg dolazio do bankovnih računa 1,4 miliona običnih ljudi!

Država duradi nešto!

"Šta vam je boni, vi bi svi da radite... kako mi ne radimo ništa 25 godina i vidi nas đe smo!"
Jason L. Riley je u knjizi “Please Stop Helping Us: How Liberals Make It Harder for Blacks to Succeed” (Molim vas prestanite nam pomagati: Kako su liberali učinili da je crncima teže uspjeti) piše kako su državni poticaji za pomoć crnačkoj populaciji razlijenili istu, te da bi američki crnci mnogo više uspjeha imali da ih se jednostavno ostavilo da se bore za sebe. Ista stvar je i kod nas. Socijalizam je razlijenio ljude i učinio da misle da je dovoljno završiti školsku ustanovu i očekivati posao iste sedmice. Državni aparat nema ovlast da natjera privatnika da zaposli nekoga. Sve što može uraditi je dati neki poticaj ili odreagovati na kršenje zakona o radu. 

Kao što sam pisao u mnogim prethodnim tekstovima, socijalistički način privređivanja je osuđen na propast, jer bez konkurencije i stranog kapitala nema ni potrebe za napretkom u proizvodnji. Budimo realni, ono u čemu je bivša Juga bila jaka bila je namjenska industrija i naftovodi (a i to zahvaljujući Titu koji je bio jaran sa levatima punim para pod imenom "Nesvrstani"), proizvodnja automobila, aviona i elektronike uopće (kad se televizor više nije gasio papučom) je bila kurac. 

Ono što država treba uraditi je uvesti obaveznu srednju školu i puno više resursa uložiti u obrazovanje uopće. Jer znanje donosi pare kad-tad.

Da se uvozi manje, a izvozi više!

Čuo Zapad da Bosna ima veći uvoz od izvoza pa jedva čeka naše proizvode
Vidite, i četverogodišnjaku je jasno da je bolje izvoziti više, a uvoziti manje, ali zašto se dešava suprotno? Da ste vi vlasnik trgovine i želite prije svega zaraditi, da li bi na policu stavili "Jaru" ili "Jadru"? Logično je da je uvoz veći od izvoza kad se bh. ekonomija oslanja na firme kao što su "Amko", "Škafa" i "Zaklopača" (nothing personal, ali vizuelni identitet firmi vam je na nivou djece iz Mjedenice). Pa bivša Juga je bila na rubu propasti zbog iste stvari: uvoz je bio puno veći od izvoza, a stranog kapitala je bilo sve manje u državi. Zašto? Jer su jugoslovenski proizvodi u odnosu na zapadne bili karina. Ja prvi neću kupiti domaći čokoladni namaz ako mi nije ukusan, neću ni kafu ako proključa prije nego što se krene dizati, neću ni domaću napolitanku ako ima okus ko guma od tene... izvolite promijeniti formulu ili proizvodite nešto drugo. Nije mi cilj crniti domaću proizvodnju, ali ako nešto ne valja meni koji sam iz Bosne, onda zamislite kako će to biti odvratno nekom Nijemcu.

Sve je bilo bolje za Titovo doba!

Godina 1949: Nekome računar, a nekome Alija Sirotanović
Nije... evo sad ću vam ja reći da nije. Mislili ste da je bolje jer niste znali za bolje. 1949. godine Britanci prave svoj drugi računar – Jugosloveni se diče Alijom Sirotanovićem i njegovom rekordu u ručno iskopanom uglju.
  1. U Savezu komunista Jugoslavije je bilo nepotizma više nego danas. Koliko god da ste bili sposoban kadar – ako niste bili član Partije mogli ste zaboraviti na neku rukovodeću funkciju.
  2. Fabrike su date na upravljanje radnicima u OUR-ima i SOUR-ima, koje naravno nisu davale rezultate jer... šta radnici znaju o ekonomiji, eh da... većinu rukovodstava SOUR-a je davala Partija
  3. Država je živjela od strane pomoći, čak je bilo problema oko toga koliko će koja republika dobiti novca, jer npr. Crna Gora nije mogla ni blizu proizvesti k'o Srbija. U biti, to je neki i početak nacionalnog buđenja u republikama bivše SFRJ
  4. Raja masovno bježi u zapadne zemlje i postaju „gastarbajteri“, državna kasa se pokušava popuniti njihovim novcem, ali bezuspješno
  5. Kao što sam već naveo, socijalistički način proizvodnje nema ni teoretske šanse u borbi sa kapitalističkim
Kako dovraga čovjek može uživati u tome da ga alarm probudi u 6:30, skoči iz kreveta, obuče se, na silu se najede, obavi nuždu, opere zube i kosu, bori se s prometom samo kako bi došao na mjesto gdje zarađuje mnogo novca za nekog drugog i treba biti zahvalan za posao koji radi? (Bukowski)

Ja i moj veliki prijatelj Rade Šerbedžija
Vole Bošnje nekad isukati Bukvovskog, on im je omiljeni pjevač. Elem, ovaj citat je toliko wrong da boli. Pazi sad: kao što sam već naveo, svaki posao koji radite na neki način doprinosi zajednici, ako vaš posao odmaže kolektivu – onda ste kriminalac, vrlo jednostavno. Da, novac zarađujete za nekog drugog, vjerovatno vaš poslodavac je na vama „dobar“ mnogo više nego što vam plati, ali guess what: da nije vašeg gazde – ne bi bilo ni vašeg posla. 

Zajebite Lockea i njegovo „svi ljudi su rođeni jednaki“. Nisu! Uvijek je bilo glupe i pametne djece (pitajte bilo kojeg realnog prosvjetara da vam kaže iskreno) i postojalo je uvijek snalažljivih i nesnalažljivih ljudi. Vaš poslodavac, da bi bio uspješan, mora imati smisao za posao, a pod tim mislim da je morao poteći iz branše kojom se firma bavi, ili bar posao prepustiti ljudima koji znaju šta rade. Ne možete očekivati da će bivši slastičar dobro voditi programersku kuću - teeško. Da bi vi imali posao mora se pojaviti neko ko a) ima dobru ideju, b) poznaje posao koji misli pokrenuti, c) zna voditi ljude, d) ima kapital za to. Fazon je u tome što vi sve i da imate prve tri stavke četvrtu nemate sigurno, zato sabur dok i sami ne dođete u tu poziciju.

Ja sam gazda, ja sve znam!

"Kako ovoliko raje ovdje, a vi prodali samo tri košulje?" - "Preskupo gazda, nema raja para, ovdje dolazi samo da piša" - "Otkaaaz!!!"
Koliko puta ste vidjeli da je otvorena firma i propala vrlo brzo? Neću generalizirati, ali u ogromnom broju slučajeva uzrok je gazda, ko je „najpametniji“. Ispričat ću vam priču o dva granapa.

U jednom gradu u Krajini jedan do drugog stajala su dva granapa i imali su ofrlje isti obim posla. Gazde su bile u okej odnosima i često mušterije usmjeravali kod ovog drugog kad im neke namirnice ne bi bilo na stanju. Dok jednog dana jedan ne odluči malo povećati prostor. Drugom su govorili „povećaj i ti bolan“, ali „jok, ko će to, valja platiti kiriju, majstore, ko će to, peglancija...“. I tako dan za danom, mušterije vidjevši veći granap nesvjesno su zaobilazile ovaj manji, jer, je l', logično je misliti da ćeš u onom većem naći ono što tražiš. Danas gdje je bio mali granap stoji kladionica, a veliki je postao jedan od većih trgovačkih lanaca u BiH. 

Gazde u BiH su većinom idioti, naročito gazde kafića. Pošto je većina raje bez posla znaju da “uvijek ima ko hoće”. Tako mi haverica neki dan govori kako je provela jedan dan u jednoj poznatoj sarajevskoj prodavnici obuće, gdje rade po 10 sati svaki dan, gdje za tih 10 sati ne smiju sjesti, gdje im oduzimaju lične stvari na ulazu i rove kad idu u WC... za 400 maraka. 

Taj isti gazda nije lider firme već debil. Ako ćeš svaki mjesec mijenjati postavku radnika – nećeš nikad imati kvalitetne prodavače. Ja prvi neću kupovati u njegovoj radnji što zbog nekvalitetne usluge (jer momci i cure ne mogu naučiti posao za mjese dana), što zbog toga što znam da je šupak.
Elem, da ne dužim, danas gazde misle uložiti pare, otvoriti objekat (većinom kafić) i očekivati da se pare obrnu za mjesec dana. Ne ide drugovi! Pametni ljudi okupe oko sebe cijeli tim ljudi, sve sa ljudima zaduženim za PR, vizualni identitet, istraživanje tržišta... 

Imati ideju je odlična stvar, ali ako vam čovjek kojeg ste unajmili da uradi analizu tržišta kaže da neće uspjeti – onda ga ili poslušajte, ili se pomirite sa gubicima. Ako, s druge strane, imate ideju koja će donijeti uspjeh, ali nemate plan da je realizujete - možete je baciti u smeće. Plan morate napraviti za sebe, za potencijalne partnere i za potencijalne investitore. Da bi firma djelovala ozbiljno mora imati upravljačko tijelo, strategiju poslovanja, uraditi analiza tržišta, naći jednostavan način da prezentuje ono čime se kompanija bavi (što kraće – to bolje), imati formalnu sliku kompanije i na kraju konačni plan koji će predočiti investitorima... i onda... eto para!

Uratko: Bošnjo je najpametniji, mašallah da nas bude još više ovakijeh!

Nema komentara:

Objavi komentar